Autor: Ljubica Šaran
Matrix World
Ljudi koji žive u kršu su navikli viđati ponikve – rupe u tlu nastale zbog propadanja površinskog sloja tla – lokalnih tektonskih poremećaja i depresija uvjetovanih djelovanjem vode, erozijom i ulegnućem terena – od kojih su neke poznate turističke atrakcije kao Škocjanske Jame u Sloveniji. No navikli smo da takve rupe – ponikve nastaju u dugačkom vremenskom periodu, a ne pred nečijim očima u nekoliko sekundi ili minuta.
Najnovija rupa ponikva pored Kilena u Malmebergetu.
Najnoviji takav slučaj dogodio se pored rudarskog mjesta Malmbergeta u Švedskoj. 20.03.2012., u 6:20 ujutro, u dijelu Malmebergeta ispod kojeg se nalazi rudnik željeza se otvorila ogromna rupa – ponikva dužine 100 metara i isto tolike dubine. Prije negoli je rupa nastala, osjetilo se podrhtavanje tla čak i obližnjem gradiću Kilenu.
Lokacija Malmebergeta u Švedskoj.
Na sreću u rudniku željeza koji drži kompanija LKAB nitko nije nastradao zbog ovog propadanja zemlje i kolapsu starih rudokopa koji se nalaze na ovom području još od 1741. U ovom slučaju možemo sa sigurnošću reći kako je stvaranje rupe – ponikve uzrokovalo stoljetno rudarenje tla i utjecaj vode u starim nekorištenim dijelovima rudnika.
No ipak ovo je prvi ovakav slučaj da se rupa – ponikva stvorila toliko velikom brzinom bez prethodnih upozorenja, iako na svijetu postoje mnogi veći i manje sigurni rudnici od ovoga koji se nalazi u Švedskoj. Malmeberget već ima nekoliko rupa nastalih površinskim kopovima željezne rudače, no ljudi iz okolice nikada nisu vidjeli nešto nalik novonastaloj rupetini.
Najpoznatiji slučaj rupe – ponikve gigantskih razmjera koja se stvorila u „trenu“ – je nastala u glavnom gradu Gvatemale, u Gvatemala Cityju 2010. godine.
Ova rupa je načinjena nakon jakih kiša koje su došle tropskom olujom Agatha, velike količine padalina su velikom brzinom stvorile špilje ispod glavnog grada Gvatemale, nakon toga je jednoj od njih popustio strop stvarajući ovu ponikvu u samo pola minute, gutajući sve zgrade, uključujući i jednu trokatnicu koja se nalazila na klizištu. Tada je poginulo 150 ljudi dok se nekoliko desetina još uvijek smatra nestalima.
Ova rupa je promjera trideset metara i dubine 80 metara, bez obzira što je progutala jako puno građevinskog materijala pretvorila je sve zgrade u fini prah dok je tlo u njoj propadalo i previralo zajedno s nesretnim ljudima, zgradama, automobilima, i dijelom ceste. S vremenom je ova rupa propala za još nekih 30 metara dok je voda u dnu odnijela ostatke s površine duboko ispod zemlje.
U Njemačkoj je 2010., u Schmalkaldenu u gradiću od 20.000 stanovnika u saveznoj državi Turningen nastala rupa – ponikva, u ranim jutarnjim satima, gutajući; djelove garaže, automobil s parkinga, cestu, i pomoćnu zgradu. Rupa je imala širinu 80 metara i dubinu 40 metara, nastala je u nekoliko sekundi, no srećom nitko od ljudi nije nastradao.
Za ovu rupu se ne zna točno kako je nastala jer prije toga nisu prethodile kiše, potresi i u okolici nema rudokopa, također u blizini nema niti klizišta tla.
Sredinom 2010., se u gradiću St. Jude, 77 kilometara udaljenog od Montreala, stvorila rupa – ponikva u samo nekoliko sekundi gutajući kompletnu kuću i zgrade obitelji Prefontane, ubijajući svih četvoro članova ove obitelji koji su se nalazili u kući i na posjedu.
Znanstvenici su bili zbunjeni načinom kako je ova ponikva nastala jer nije nalikovala tipičnom klizištu niti je voda ili potresi uzrokovali njeno nastajanje.
Na slici vidite dio rupe ponikve nastale u St. Judeu.
Također sredinom 2010., se u Tampi na Floridi otvorila rupa –ponikva, no srećom stvorila se na dijelu parkinga u kojem je nastradala samo jedna Toyota. I ova rupa je nastala iz čista mira u nekoliko sekundi no uzrok njenog nastanka je nepoznat jer voda, gradska infrastruktura i potresi nisu imali ništa s njenim nastajanjem.
Sredinom 2010., se u jednom Kineskom selu u pokrajini Hunan pored grada Ninggxianga otvorila rupa u samo nekoliko sekundi tik do osnovne škole u kojoj su djeca imala nastavu, rupa je imala širinu 150 metara, a dubinu 50 metara. Ova se rupa, nekoliko dana nakon stvaranja, još dodatno proširila i produbila i ugrozila okolne zgrade i školu.
Početkom 2010., u Frostproofu na Floridi se otvorila rupa 10 metara širine i 13,5 metara dubine, tada je nastradala jedna kuća no srećom nije bilo nastradalih, ni ovdje se ne zna zašto je nastala ponikva u samo nekoliko sekundi.
28.07.2009., se otvorila rupa – ponikva u šumi pored Denver Citiya, širine 30 metara i dubine 25 metara, no za ovu se rupu smatra da je nastala zbog ispumpavanja sirove nafte i frackinga – ubacivanje vode pod visokim pritiskom u podzemne bazene s naftom kako bi se sirova nafta što brže ispumpavala.
2009., je novonastala rupa – ponikva ugrozila kompletan grad Carlsbad u New Meksiku zbog frackinga i pumpanja nafte, bez obzira što se u okolici ovog grada zemlja neprestano ulježe i puca, naftne kompanije kao ni znanstvena zajednica nisu ništa poduzele da se tome stane na kraj jer bi se tada izgubile milijarde dolara profita.
2004., se napravila još jedna rupa ponikva u kršu i to u Bowling Greenu u Kentuckyju, širine 80 metara i dubine do 25 metara, stručnjaci smatraju da je ova rupa nastala zbog uljeganja ogromnog sustava špilja koji vode do najveće špilje na svijetu poznate pod imenom „Mamoth Cave,“ no zapravo nemaju objašnjenje kako je ova ponikva nastala u manje od minute, a da se nisu primijetile seizmičke i geološke promjene u špiljama koje se nalaze u blizini.
Podvodne rupe ponikve jezera Huron prekrivene anaerobnim mikrobima.
No jedan slučaj pojave podvodnih rupa ponikava na tlu Sjeverne Amerike je jako dobro istražen, riječ je o ponikvama u jezeru Huron, gdje su znanstvenici nekoliko sveučilišta iz Michigana u SAD-u ispitivali nastanak ponikava, tada su također pronašli da u njima žive mikrobi koji tvore posebne ekosustave koji žive isključivo na molekulama spojeva ugljika i sumpora, slično kao i neke izolirane zajednice mikroba na Antarktiku.
Potopljene rupe – ponikve jezera Huron.
Evo još nekih primjera širom svijeta rupa – ponikva nastalih zbog nepoznatih razloga.
O ovom se fenomenu uopće ne istražuje, u nekim tiskovinama su novinari primijetili kako je sasvim lako zaključiti ako su rupe nastale zbog slabog održavanja infrastrukture ili zbog ogromnih količina podzemnih voda ili ako su rupe nastale zbog rudokopa ili ispumpavanja sirove nafte. No što s rupama – ponikvama koje nisu čak nastale niti na klizištima? Kako objasniti naglo i masivno propadanje tla gdje ne možemo naći krivca.
Nije li to pitanje koje zaslužuje objašnjenje struke?
Kako god bilo, ovakve stvari se eventualno pojave po lokalnim medijima i TV kućama i za par dana padnu u zaborav. Bez obzira što je uzrok nastanku trenutačnih rupa – ponikava, smatram kako planeta zaslužuje obzirnije ponašanje naročito kada je riječ o frackingu i pumpanju nafte. Izgleda da geologija, ekologija i druge znanosti koje bi trebale istraživati ovakve stvari uopće ne mare što se događa s našom planetom, a javnost zbog neadekvatnog informiranja i skrivanja činjenica ostaje u mraku.
Nesumnjivo je da se ljudi prema ovoj problematici ponašaju kao da ne postoji, i tako će se nastaviti ponašati sve dok i nama jednog dana tlo ne počne izmicati pod nogama.
Нема коментара:
Постави коментар